Polja, visoravan smještena između Čvrsnice i Vrana, ponovno su svjedočila izazovima za lokalne poljoprivrednike.
Kako prenosi Večernji list, ovogodišnji prinosi planinskih krumpira u Donjem Badnjem, u blizini Masne Luke na Blidinju, desetkovani su zbog suše i kasnih mrazova, što je izazvalo iznenađenje i kod lokalnih stanovnika.
Zvuči nestvarno da, unatoč nadmorskoj visini od oko 1200 metara, bude mraza, narodski rečeno, o Ilindanu (20. srpnja) i Velikoj Gospi (15. kolovoza), kada se po škrapama na vrhovima Čvrsnice topi snijeg.
Sponzorirani članak
Široki Brijeg: Rezerviraj apartman iz snova – jednostavno i brzo
Nepovoljni vremenski uvjeti uništavaju prinos
Mišo Mandić iz Oklaja kod Širokog Brijega opisao je izuzetno nepovoljne uvjete: „Otkad su posađeni, sve do Velike Gospe, nije pala ni jedna prava kiša, a to je već bilo kasno za dobar urod. Tri-četiri dana poslije Gospojine (18. kolovoza) ponovno ih je ‘ubio’ led.“
Na pitanje je li stvarno riječ o ledu 18. kolovoza, Mandić je potvrdio: „Da. Kad sam ih posadio, bili su za ogrtanje krajem lipnja, a i tada ih je ‘ubio’ led pa ponovno poslije Gospojine. Kad su se oporavili nešto malo poslije Male Gospe, ponovno led, odnio je sve u temelj, tako da ništa od ove godine. Što se tiče krumpira – katastrofa.“
Prema Mandiću, u dijelu planine poznatom kao Marijića doci mraz je česta pojava: „Tamo inja bude u lipnju, srpnju i kolovozu, cijelo ljeto. Na Ilindan sam sadio u Gornjim Badnjima, do u temelj mi ih je isto tako led uništio, 20. srpnja, prije 15-ak godina.“
Planinski krumpiri i tržišna prednost
Ako vremenski uvjeti nisu ekstremni, prinosi su značajni. „Ako nema leda, prinosi su jako dobri, na kilogram sjemena bude 10, 15, nekad i 20 kg. Jednu godinu sam imao, to se neće zapamtiti više, na 200 kg sjemena pet tona krumpira.“
Iako je prošla godina bila izuzetna, ove su godine suša i mraz ozbiljno utjecali na proizvodnju: „Dođeš jednom, pogledaš i vidiš krumpire kao šumu, dođeš drugi put, nema ih. Moraš se povući gdje je manje leda, u Gornjim Badnjima ljeti ne bude leda, više je vjetra. Odavno ovdje sadim krumpir, 40 godina.“
Mandić ističe i tržišnu prednost planinskih krumpira: „Prodamo ih svake godine. Ovi planinski imaju višu cijenu, sad su oko 2 KM po kilogramu. Imam stalne kupce, kvaliteta je izvrsna. Isključivo koristim ekognojivo, isplati se posaditi na veliku površinu, bude i meni, obitelji, sinu, zetu.“
Ostale povrtlarske kulture također su pogođene sušom, a stručnjaci objašnjavaju da je specifičnost klime na Poljima rezultat sudara dviju klima – jugo i sjever – što utječe na količinu ljetne kiše.
Borak.tv
