Nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio presudu u predmetu Kovačević protiv BiH, reagirao je i sam Slaven Kovačević, poručujući kako se ne radi o pravno utemeljenom dokumentu, već o političkom pokušaju njegove diskreditacije.
“Nevjerojatno. Nema pravnih argumenata koji bi podržali zaključke iz presude. Očito je riječ o pokušaju da me se diskreditira kroz netočne i proizvoljne tvrdnje”, izjavio je za Dnevni avaz.
Kovačević naglašava da nije organizator prosvjeda pred zgradom OHR-a, već je na jednom od njih bio samo govornik, prenoseći sadržaj iz emisije njemačkog ZDF-a o Visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
Pitanje pristranosti i prešućeni dokumenti
Kovačević tvrdi da je tijekom postupka tražio izuzeće tadašnje predsjednice ESLJP-a Siofre O’Leary zbog mogućeg sukoba interesa, kao i da je Visoki predstavnik postupao protivno pravilima dostavljanjem 600 stranica dokumenata, ulazeći u meritum predmeta.
Podsjeća i na službena pisma Zukana Heleza i Željka Komšića sudu, koja su, kako tvrdi, potpuno ignorirana.
“Zar su ta pisma bila skrivena od sudaca? Ako nisu relevantna – tko je to odlučio i zašto?” – pita se Kovačević.
Actio popularis i pravo glasa
Sud je njegovu prijavu ocijenio kao tzv. actio popularis – generaliziranu tužbu bez osobnog utjecaja, što Kovačević kategorički odbacuje.
“Ograničen sam etnički i teritorijalno. Ne mogu glasati za sve kandidate, niti za kandidate u Domu naroda. To je direktna diskriminacija,” ističe.
Također naglašava da nije imao cilj izazvati ustavne promjene, već se boriti za jednaka prava, podsjećajući da su i drugi apelanti ranije dobivali slične presude, uključujući Sejdića, Finci, Pilava, Pudarića…
Nadu ulijevaju izdvojena mišljenja
Za kraj, Kovačević se osvrće na pet izdvojenih mišljenja sudaca ESLJP-a u njegovom slučaju, ističući da su mu ona znak da nije posve sam u borbi za pravdu.
“Pet izdvojenih mišljenja od 17 sudaca nije malo. U prvom stupnju bilo ih je samo jedno. To mi daje nadu da moj slučaj ima smisla.”
Borak.tv
