Tri milijuna ljudi godišnje, toliko otprilike hodočasnika prođe kroz Međugorje. Bez obzira na to što ovo hercegovačko mjesto smještajnim kapacitetima i brojem hodočasnika nije sustiglo portugalsku Fatimu ili francuski Lourdes, brojni katolički vjernici upravo Međugorje smatraju najvećim marijanskim svetištem u Europi.
Vijest o međugorskom ukazanju Djevice Marije odavno se proširila svijetom, a porast broja posjetitelja rezultirao je ulaganjem u smještajne kapacitete u Međugorju i Bijakovićima, gdje i jest brdo ukazanja, tako da se danas 95 posto raspoloživih hotelskih i kreveta u manjim privatnim objektima na prostoru općine Čitluk nalazi upravo u tim naseljima koja broje oko 20 tisuća kreveta u više od 400 turističkih objekata.
Na području Međugorja nalazi se i stotinjak restorana, suvenirnica i brojnih drugih profitabilnih poslovnih objekata, među čijim vlasnicima vlada zavjet šutnje otkako je Crkva Međugorju dala status “nihil obstat” (nema zapreke ili ništa ne priječi).
Uglavnom pozitivno
Na nedavno održanoj konferenciji za novinare detaljno je objašnjenja odluka pape Franje. “Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane uz župu – svetište Kraljice Mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko objašnjenja”, stoji u tekstu Vatican Newsa, službenog medijskog kanala Vatikana, čiju su objavu brojni vjernici dočekali s oduševljenjem zaključujući da je papa Franjo priznao Međugorje. Situacija, međutim, nije tako jednostavna. Nihil obstat doista jest najpozitivnija moguća odluka o nekom nadnaravnom fenomenu koju prema novim normama za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena udjeljuje najviše tijelo Katoličke crkve za pitanje nauka i morala – Dikasterij za nauk vjere.
U normama koje su objavljene još sredinom svibnja ove godine detaljno je rastumačeno značenje pojma “nihil obstat”. “Iako nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti fenomena, mnogi su znakovi djelovanja Duha Svetoga usred danog duhovnog iskustva prepoznati i barem do toga trenutka nisu otkriveni osobito kritični ili rizični aspekti. Zbog toga se dijecezanski biskup potiče da cijeni pastoralnu vrijednost te da također promiče širenje ovog duhovnog prijedloga i mogućim hodočašćima na sveto mjesto”, stoji u svibanjskim normama. Vatikan je pak uz svoju posljednju odluku objavio i popratnu “Notu o duhovnom iskustvu Međugorja Kraljice Mira”, u kojoj iscrpno objašnjava odluku, kao i pozitivne plodove uz izricanje potrebnih obrazloženja.
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočasnika iz cijeloga svijeta – sažima se u Vatican Newsu, gdje se govori i o tome kako se pozitivni plodovi ponajviše očituju u promicanju zdrave prakse života vjere u skladu s tradicijom Crkve. Kako nadalje objašnjavaju, dogodila su se i brojna obraćenja ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru, kao i povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti. Uz to se spominju i pomirenja supružnika, obnove bračnog i obiteljskog života te brojna ozdravljenja. Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara i duhovnih vježbi te okupljanja mladih, a ondje su nastale i karitativne udruge koje se brinu o ovisnicima, osobama s invaliditetom i siročadi te je utvrđena prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana. U noti se ističe pozitivan stav o porukama, ali uz objašnjenje nekoliko izraza. Poseban se naglasak stavlja na poziv na mir koji se bolje razumije u “ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima”.
Prepuštanje Bogu
Pozitivnim se ističe i poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav. Međutim, u drugom dijelu dokumenta spominje se i da je nekoliko poruka možda povezano sa zbunjujućim ljudskim iskustvima iako neke pogreške možda nisu iz loše namjere, nego zbog subjektivnog shvaćanja fenomena.
Dikasterij u konačnici potiče one koji hodočaste u Međugorje da to ne čine radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom Kraljicom Mira. Detaljno objašnjenje odluke iz Vatikana iznio je na konferenciji za novinare biskup Petar Palić, koji je rekao kako je u noti riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti. “U noti su objašnjeni razlozi, i to su u prvom redu različiti duhovni plodovi koji su nastali kao neposredan učinak međugorskog fenomena, ali i skup poruka pripisanih Kraljici Mira koje imaju veliku duhovnu vrijednost i izražavaju različitim riječima stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju da svi budemo oruđe mira”, objasnio je mons. Palić.
Pojednostavljeno rečeno, Vatikan je priznao Međugorje utoliko što je priznao brojne pozitivne plodove tog svjetski poznatog hodočasničkog mjesta u Bosni i Hercegovini, ali još nije dao svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se povezuje s tvrdnjama vidjelaca da im se ukazuje Gospa i šalje poruke.
Borak.tv
