Klimatske promjene, sve veća potrošnja električne energije i nedovoljno ulaganje u nove proizvodne kapacitete mogli bi u budućnosti ozbiljno ugroziti energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine. Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić upozorava da BiH mora ubrzati energetsku tranziciju i pripremiti alternativne izvore energije prije nego što postojeći kapaciteti budu ugašeni.
Visoke temperature, dugotrajna sušna razdoblja i sve niži vodostaji europskih rijeka već stvaraju probleme energetskim sustavima u pojedinim europskim državama. Posljedice takvih vremenskih uvjeta posebno se vide na elektranama koje ovise o dostupnosti vode.
Rekordno nizak vodostaj Dunava već je utjecao na proizvodnju električne energije u Mađarskoj, gdje je nuklearna elektrana Paks morala smanjiti proizvodnju zbog otežanog hlađenja.
Sponzorirani članak
Na prodaju kuća i više atraktivnih zemljišta u Knešpolju
Bičakčić upozorava da takvi problemi nisu daleko od Bosne i Hercegovine.
„Nismo ušli u tranziciju“
Govoreći za N1, Bičakčić je istaknuo da klimatske promjene donose sve izraženije poremećaje, od suša i požara do ekstremnih oborina i poplava.
“I u Europi se to vrlo drastično već osjeti, a Bosna i Hercegovina je netko malo manje do sada ugroženo područje, ali dolazi i ona na red”, kazao je.
Poseban problem vidi u činjenici da se potrošnja električne energije povećava, dok se istodobno ne grade novi kapaciteti potrebnom dinamikom.
Bosna i Hercegovina se velikim dijelom i dalje oslanja na termoelektrane, dok je hidroenergija također važan dio domaćeg elektroenergetskog sustava.
BiH je od 2006. godine članica Energetske zajednice, čime je preuzela obvezu usklađivanja s europskim energetskim politikama.
“Mi se jesmo obavezali, ali mi to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je nužna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični”, upozorio je Bičakčić.
BiH sve više osjeća pritisak energetskog tržišta
Energetska tranzicija dodatno je dobila na važnosti početkom 2026. godine, kada je započela definitivna faza europskog Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznatog kao CBAM.
Za BiH je to posebno važno jer je riječ o zemlji koja izvozi električnu energiju na tržište Europske unije. Usklađivanje s europskim pravilima, uvođenje cijene ugljika i povezivanje tržišta postaju sve važniji za budućnost domaćeg energetskog sektora.
Problemi s proizvodnjom električne energije u velikim europskim elektranama pritom se ne zadržavaju samo unutar granica pojedine države.
“Ispad iz pogona nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utječe na regiju jugoistoka Europe jer je to veliki kapacitet”, kazao je Bičakčić.
Slična situacija zabilježena je i u Rumunjskoj, gdje je zbog niskog vodostaja Dunava zaustavljen jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavodă, dok su poduzimane mjere kako bi se osigurali uvjeti za rad drugog reaktora.
Kada je riječ o Nuklearnoj elektrani Krško, njezin rad također ovisi o uvjetima na rijeci Savi. Ipak, početkom srpnja elektrana je priopćila da je reaktor radio punom snagom, uz smanjenu učinkovitost i nešto manju količinu energije predanu u mrežu zbog vremenskih uvjeta.
Od izvoznika do uvoznika?
Bičakčić je podsjetio kako je Bosna i Hercegovina prije rata raspolagala s približno 4.000 megavata proizvodnih kapaciteta. Otprilike polovica odnosila se na hidroelektrane, a druga polovica na termoelektrane.
Nakon rata privatni sektor izgradio je oko 1.600 MW novih kapaciteta. Među njima su Termoelektrana Stanari te brojni solarni, vjetro i mali hidroenergetski objekti.
Ipak, pojedina javna elektroprivredna poduzeća posljednjih godina suočavaju se s potrebom uvoza električne energije.
“Mi smo sad već od izvoznika postali uvoznici električne energije”, konstatirala je voditeljica.
“Apsolutno”, odgovorio je Bičakčić, ali odmah napravio važnu razliku:
“Kad gledamo Bosnu i Hercegovinu u cjelini s privatnim sektorom, mi smo i danas izvoznici električne energije.”
Njegova ocjena, dakle, odnosi se prvenstveno na stanje pojedinih javnih elektroprivreda, dok BiH kao cjelina, prema njegovim riječima, i dalje ostvaruje izvoz električne energije.
„Digli ruke“ od rudnika ugljena
Bičakčić smatra kako je BiH prerano počela napuštati proizvodnju ugljena, a da pritom nije osigurala dovoljne zamjenske kapacitete.
Proizvodnja ugljena u rudnicima Federacije BiH posljednjih je godina značajno smanjena, što se izravno odražava i na termoenergetski sektor.
“Mi smo debelo digli ruke od termoelektrana, odnosno od rudnika uglja koji osiguravaju ugalj”, rekao je.
Istodobno, Bičakčić ne smatra da BiH treba odustati od energetske tranzicije. Problem vidi u tome što se postojeći izvori ne bi trebali gasiti prije nego što budu osigurane odgovarajuće alternative.
“Mi uglja imamo, ali ga ne kopamo”, kazao je Bičakčić, dodajući da već sada treba ozbiljno pripremati alternative za period do 2050. godine.
Među mogućim rješenjima naveo je plinske elektrane, ali i modularne nuklearne reaktore.
Veća potrošnja dodatno opterećuje sustav
Osim proizvodnje, veliki izazov predstavlja i rast potrošnje električne energije.
Sve veća uporaba klima-uređaja, dizalica topline i drugih uređaja koji koriste električnu energiju povećava opterećenje elektroenergetskog sustava.
“Moramo uzeti u računicu da potrošnja električne energije raste”, upozorio je.
Prema Bičakčićevim riječima, povoljna hidrološka situacija tijekom ove godine pomogla je da domaće akumulacije budu u dobrom stanju. Međutim, dulje sušno razdoblje moglo bi vrlo brzo promijeniti situaciju.
Najozbiljnije upozorenje odnosi se na redukcije
Upravo bi stanje akumulacija, upozorava Bičakčić, moglo biti jedan od ključnih pokazatelja ulaska u ozbiljniju energetsku krizu.
“Kada vidite da se naglo prazne akumulacije, vidite da kriza nastupa i da je sljedeća mjera, kad istrošimo te akumulacije, redukcija”, rekao je.
Ipak, naglašava kako takav scenarij nije nužan ako se na vrijeme poduzmu odgovarajuće mjere.
“Nadam se da do toga neće doći. Nema nijedan realan razlog da se to dogodi, ali ako ništa ne radite, to je neizbježno.”
BiH mora ubrzati prilagodbu europskim pravilima
Definitivna faza CBAM-a počela je 1. siječnja 2026. godine, a prema podacima Energetske zajednice već su vidljive promjene u regionalnoj trgovini električnom energijom.
U prvom tromjesečju 2026. godine komercijalno planirane prekogranične razmjene između zemalja Energetske zajednice i država članica Europske unije smanjene su za 25 posto.
Bičakčić smatra kako BiH mora razviti vlastiti sustav oporezivanja emisija, ali i uspostaviti organizirano tržište električne energije te sustav certificiranja zelene energije.
“Jedina smo zemlja koja nije napravila burzu. Treba nam agencija koja će certificirati zelenu energiju”, kazao je.
Energetska tranzicija tako ostaje jedan od najvećih izazova za BiH. Poruka stručnjaka je jasna – novi proizvodni kapaciteti, ulaganja i dugoročno planiranje moraju biti osigurani prije nego što postojeći izvori budu ugašeni.
Jer ono što se danas događa na europskim rijekama pokazuje koliko brzo ekstremni vremenski uvjeti mogu prerasti u problem energetske sigurnosti. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da čekanje na energetsku krizu više nije opcija.
Borak.tv