Financijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izdvojio je šest najčešćih modela pranja novca u Bosni i Hercegovini, upozorivši da kriminalne skupine sve češće koriste fiktivne tvrtke, tržište nekretnina, luksuznu robu i kriptovalute kako bi prikrile podrijetlo nezakonito stečenog novca.
U posljednjem izvješću dokumentirane su metode kojima su domaće i međunarodne kriminalne mreže tijekom 2025. godine pokušavale ubaciti „prljavi“ novac u legalne gospodarske i financijske tokove.
Šest najčešćih shema pranja novca
Prema podacima SIPA-e, među najčešćim oblicima pranja novca u BiH nalaze se:
Sponzorirani članak
Na prodaju kuća i više atraktivnih zemljišta u Knešpolju
- osnivanje fiktivnih tvrtki i podizanje novca na bankomatima u Europskoj uniji
- zlouporaba službenog položaja i ulaganje novca u nekretnine i nakit
- porezne utaje i kupnja luksuznih vozila gotovinom
- ilegalna trgovina oružjem i vojnom opremom
- hakiranje poslovnih e-mailova i preusmjeravanje uplata
- međunarodne prijevare povezane s navodnim nasljedstvom
Fiktivne tvrtke i izvlačenje novca u EU-u
Jedna od najsloženijih shema uključuje organizirane kriminalne skupine koje registriraju poduzeća u BiH i otvaraju račune u domaćim bankama.
Na te račune prebacuje se novac stečen poreznim utajama u državama Europske unije, a kao pokriće koriste se lažni dokumenti i izmišljene poslovne transakcije.
Nakon što novac stigne u BiH, kriminalci ga uglavnom podižu na bankomatima diljem Europske unije koristeći domaće bankovne kartice, čime pokušavaju prikriti trag novca i identitet stvarnih vlasnika.
Nekretnine, nakit i luksuzni automobili
Istražitelji su zabilježili i slučajeve zlouporabe službenog položaja unutar institucija u BiH.
Prema izvješću, pojedini dužnosnici stekli su vrijednu imovinu, uključujući nekretnine i skupocjeni nakit, za koju postoji sumnja da je povezana s nezakonitim aktivnostima.
SIPA upozorava i na porezne utaje, pri čemu pojedinci ostvaruju značajne prihode, ali ih ne prijavljuju nadležnim institucijama. Umjesto korištenja bankovnog sustava, raspolažu gotovinom koju ulažu u nekretnine i luksuzna vozila.
Oružje, hakeri i kriptovalute
Među dokumentiranim slučajevima nalazi se i ilegalna trgovina oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene.
Prema navodima SIPA-e, strani državljani koristili su tvrtke registrirane u BiH za obavljanje takvih poslova, a višemilijunsku zaradu kasnije su prikazivali kao legalan prihod.
Posebnu prijetnju predstavljaju i računalne prijevare. Kriminalci hakiraju poslovnu komunikaciju između tvrtki te mijenjaju podatke na računima i fakturama, zbog čega novac završava na računima tzv. novčanih mula ili fantomskih poduzeća.
Nakon toga sredstva se brzo podižu u gotovini ili prebacuju u kriptovalute putem internetskih platformi.
Građani i dalje nasjedaju na lažna nasljedstva
Financijsko-obavještajni odjel upozorava da su građani BiH i dalje meta međunarodnih prijevara u kojima im se obećava veliko nasljedstvo iz inozemstva.
Žrtve potom uplaćuju novac putem servisa za prijenos sredstava ili na račune u drugim državama, navodno za troškove postupka i poreze, dok primatelji u velikom broju slučajeva koriste lažne identitete i nepostojeće adrese.
Iz SIPA-e zaključuju da kriminalne skupine sve intenzivnije koriste financijski sustav, tržište nekretnina, vrijedne predmete i kriptovalute kako bi prikrile podrijetlo nezakonito stečene imovine, piše Glas Srpske.
Borak.tv