Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, no zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu ga nema u dovoljnim količinama.
Istodobno, pčelari upozoravaju kako dodatni problem predstavlja sve veća prisutnost patvorenog meda, koji narušava položaj domaćih proizvođača.
Boras Kvesić o problemu
Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić ističe kako meda iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, poput bagremova iz Posavine, ima dovoljno, dok je specifičnog hercegovačkog meda kronično malo.
Sponzorirani članak
Na prodaju kuća i više atraktivnih zemljišta u Knešpolju
Prema njegovim riječima, na tržištu se proda višestruko više patvorenog nego pravog meda.
„Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda“, poručio je Kvesić.
Dodaje kako se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 konvertibilnih maraka po kilogramu te upozorava da proizvodnja ispod te cijene više nije isplativa.
Govoreći o tome kako prepoznati kvalitetan med, Kvesić ističe da je zbog napretka tehnologije izrade patvorina to danas vrlo teško.
„Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda“, naglasio je.
Na području Hercegovačko-neretvanske županije registrirano je između 35 i 40 tisuća košnica, što ovu županiju svrstava među vodeće u Federaciji BiH.
Unatoč tome, broj pčelara posljednjih godina opada zbog neisplativosti proizvodnje, ali i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Dodatne poteškoće uzrokuju i klimatske promjene koje sve više utječu na prinose.
„Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti“, upozorio je Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina dobiva i zdravstvenu te turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije.
Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetitelji mogu udisati zrak iz pčelinjih košnica.
Željko Fišić
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže kako je cilj pomoći osobama koje imaju poteškoće s disanjem, plućnim bolestima, astmom, sinusima, glavoboljama i alergijama.
„Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći“, istaknuo je Fišić.
Borak.tv