Danas Katolička Crkva slavi blagdan Tijelova, odnosno Presvetog Tijela i Krvi Kristove, kojim se vjernici prisjećaju ustanovljenja Euharistije na Posljednjoj večeri i javno ispovijedaju vjeru u stvarnu Kristovu prisutnost pod prilikama kruha i vina.
Tijelovo se uvijek slavi deveti četvrtak nakon Uskrsa, a svoje korijene ima u 13. stoljeću kada je redovnica sv. Julijana iz Liegea imala viđenje u kojem joj je objavljeno da Crkvi nedostaje blagdan posvećen Euharistiji. Zahvaljujući njoj i njezinim suvremenicima, blagdan se brzo proširio, a papa Urban IV. ga je 1264. pokušao proglasiti univerzalnim za cijelu Crkvu. Njegov nasljednik, papa Ivan XXII., to je ostvario početkom 14. stoljeća.
Veliku ulogu u širenju blagdana imao je i događaj poznat kao euharistijsko čudo u Bolseni, kada je svećenik tijekom mise posumnjao u pretvorbu hostije, a iz nje je potekla krv. Taj događaj duboko je potresao Crkvu i potvrdio vjeru u stvarnu prisutnost Krista u Euharistiji.
Sponzorirani članak
Kreću prijave za veliki futsal turnir u Ljubuškom
Slično se čudo dogodilo i u Ludbregu u Hrvatskoj 1411. godine, gdje je svećenik, također sumnjajući, svjedočio pretvorbi vina u stvarnu krv. Relikvija Predragocjene Krvi Kristove od tada se čuva u Ludbregu, a mjesto je postalo poznato hodočasničko središte.
U hrvatskim krajevima blagdan se nerijetko naziva i Brašančevo, što dolazi od riječi brašno – sastojka kruha koji se na misi pretvara u Kristovo Tijelo.
Tijelovo je također poznato po procesijama, u kojima se posvećena hostija u monstranci nosi kroz naselja uz pjesmu, molitvu i cvijeće. Prva procesija održana je u Kölnu u 13. stoljeću, a običaj se vrlo brzo proširio po cijeloj katoličkoj Europi.
Borak.tv