Statistički podaci entitetskih zavoda za statistiku u Bosni i Hercegovini godinama ukazuju na izražene razlike u bračnoj stabilnosti između urbanih i ruralnih sredina, kao i između pojedinih regija.
Najveći broj razvoda bilježe administrativni i gospodarski centri. U Republici Srpskoj prednjači Banja Luka, dok je u Federaciji BiH na vrhu Tuzla. Među gradovima s većim brojem razvoda ističe se i Mostar, gdje se godišnje evidentira značajan broj razvedenih brakova u odnosu na broj sklopljenih zajednica.
Sociolozi ovakve trendove povezuju s ubrzanim načinom života u urbanim sredinama, ekonomskim pritiscima, ali i promjenama društvenih vrijednosti koje utječu na stabilnost brakova.
Sponzorirani članak
Miškić Bus pokreće redovite jednodnevne izlete u Makarsku
S druge strane, potpuno drugačiju sliku bilježi Zapadnohercegovačka županija, gdje gradovi poput Široki Brijeg i Ljubuški godinama imaju izuzetno nizak broj razvoda u odnosu na broj sklopljenih brakova.
Slični trendovi bilježe se i u drugim hercegovačkim sredinama poput Čapljine i Čitluka, gdje su razvodi statistički rjeđi nego u većim urbanim centrima.
Stručnjaci ističu kako u tim sredinama važnu ulogu imaju tradicionalne vrijednosti, snažna obiteljska povezanost te veći društveni nadzor, koji često djeluje kao faktor stabilnosti braka.
Analize također pokazuju da je najkritičnije razdoblje za brak između pete i devete godine zajedničkog života, kada dolazi do najvećih izazova u odnosima, financijama i odgoju djece.
Dok urbani centri sve češće bilježe rast razvoda, Hercegovina i dalje ostaje primjer regije u kojoj brak u velikoj mjeri zadržava tradicionalnu društvenu vrijednost.
Borak.tv