Predsjednik SAD-a, Donald Trump tvrdi da SAD treba preuzeti kontrolu nad Grenlandom. Najčešće kao razlog navodi “nacionalnu sigurnost”. To dovodi Europsku uniju i NATO u nezgodnu situaciju jer je Grenland samoupravni dio Danske. Danska je članica EU-a i NATO saveza te je otok pokriven jamstvom obrambenog saveza.
Svaki ozbiljan sigurnosni incident na tom području automatski bi uzdrmao temelj NATO saveza- član 5. Taj član definira načelo kolektivne obrane te napad na jednu članicu se smatra napadom na sve. U praksi, to znači da su ostale članice obavezne pružiti pomoć napadnutoj državi, bilo to vojna ili logistička.
Međutim, situacija bi postala posebno destabilizirajuća u trenutku kada bi se kao napadač pojavila upravo SAD- jedna od osnivača i najmoćnija država članica NATO saveza. NATO ugovor nije zamišljen za unutarnje sukobe među članicama, što bi savezu oduzelo jasnu osnovu za djelovanje. U tom slučaju, NATO ne bi bio suočen s vanjskom prijetnjom, već dubokom unutarnjom krizom identiteta. Time bi se otvorio prostor za tezu o raspadu- ne kroz formalno raspuštanje, već kroz gubitak njegove ključne funkcije: kolektivne sigurnosti.
Sponzorirani članak
Na prodaju kuća i više atraktivnih zemljišta u Knešpolju
Što to znači za Hrvatsku i BiH?
“Europa bi ponajprije morala snaći volju i donijeti političku odluku o formiranju samostalnog Europskog stupa unutar NATO-a ili Europskog NATO saveza. Što se tiče Hrvatske, članstvo u NATO savezu je bilo jamstvo da se scenarij iz početka 90-ih godina neće moći ponoviti. Ako NATO u budućnosti ne bude funkcionirao, to znači da tih jamstava više nema.” rekao je Kovačević
Bez kolektivne obrane, Hrvatska bi bila prisiljena jačati vlastite vojne kapacitete i tražiti nova regionalna ili europska partnerstva, uz znatno veće troškove i sigurnosne rizike.
Bosna i Hercegovina bi se našla u još osjetljivijoj poziciji. Iako nije članica NATO-a, sigurnosna stabilnost zemlje velikim se dijelom oslanja na međunarodnu prisutnost i politički okvir koji NATO osigurava. Njegovim slabljenjem ili nestankom, BiH bi ostala bez važnog stabilizirajućeg faktora, što bi moglo dodatno pojačati unutarnje političke napetosti i otvoriti prostor jačem utjecaju vanjskih aktera.
Za Hrvatsku i BiH to bi značilo ulazak u razdoblje političke i sigurnosne neizvjesnosti s teško predvidivim posljedicama.
Borak.tv