Prema podacima švedskih Liječničkih novina, 35 posto svih licenciranih liječnika u Švedskoj rođeno je u inozemstvu, a najbrojnija skupina dolazi iz Iraka – čak 1.300 liječnika. Slijede Poljska, Njemačka i Grčka. Mnogi od njih stigli su kao izbjeglice, a obrazovanje u Iraku smatra se kvalitetnim, što ih je učinilo traženim u švedskom zdravstvu.
Imigracija igra ključnu ulogu i u drugim segmentima zdravstvenog sustava. Među 3.900 javnih stomatologa, 46 posto rođeno je u inozemstvu, dok 53 posto njegovatelja i pomoćnog osoblja dolazi iz drugih zemalja. Bez ovog kadra, švedski zdravstveni i socijalni sustav suočio bi se s ozbiljnim problemima zbog starenja populacije i niske stope plodnosti (1,43).
Statistike pokazuju da koristi od imigracije nadmašuju rizike, no uspjeh ovisi o integraciji i obrazovanju. Ulaganja u učenje jezika, priznavanje kvalifikacija i ravnomjernu raspodjelu stanovanja ključna su za smanjenje segregacije i predrasuda. Bez pametne imigracijske politike, demografska ovisnost o strancima mogla bi izazvati društvene tenzije.
Sponzorirani članak
Tko je nova novinarka i voditeljica portala iz Širokog Brijega ?
Procjene pokazuju da će, i uz rast domaće populacije liječnika, broj imigranata i dalje biti ključan za održavanje stabilnog zdravstvenog sustava i pružanje kvalitetne skrbi starijem stanovništvu. Ovo jasno pokazuje koliko su europske zemlje danas ovisne o stručnom kadru iz inozemstva piše Index.hr
Borak.tv
