Odluka Europske unije o zabrani uvoza ruskog plina od 1. siječnja 2027. godine u prvi plan vraća hrvatski LNG terminal na Krku – projekt koji iz energetskog prerasta u politički instrument regionalnog utjecaja.
Hrvatska, uz podršku američke administracije predsjednika Donalda Trumpa, planira proširiti kapacitete terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime bi mogla postati glavno čvorište plinskih tokova u jugoistočnoj Europi.
Hrvatska povećava kapacitete i postaje energetski čvorište
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da je cilj proširenja LNG terminala ne samo hrvatska samodostatnost, već i solidarnost prema susjednim državama.
„To smo napravili u svrhu solidarnosti prema našim susjedima – Sloveniji, Mađarskoj, ali i šire, gotovo do Bavarske“, rekao je Šušnjar.
Direktor LNG terminala Ivan Fugaš dodaje da će povećani kapaciteti donijeti višestruke koristi cijeloj regiji. „Dodatni kapaciteti osigurat će veću sigurnost opskrbe i povoljnije cijene, posebno nakon što ruski plin nestane s europskog tržišta“, izjavio je Fugaš.
Sponzorirani članak
Najava: Prvi Božićni turnir stokilaša 2025. u Širokom Brijegu
BiH mora reagirati – južna interkonekcija kao nužnost
U Bosni i Hercegovini raste zabrinutost zbog moguće izoliranosti od novih energetskih tokova. Federalni ministar energetike Vedran Lakić poručuje kako BiH mora ubrzati projekt Južne plinske interkonekcije.
„Ne smijemo ovisiti o jednom pravcu. Potrebno je hitno donijeti odluke o međudržavnom sporazumu i urbanističkim suglasnostima“, naglasio je Lakić.
Američka podrška Hrvatskoj i hrvatskom pitanju u BiH
Nova veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw prilikom preuzimanja dužnosti naglasila je važnost američko-hrvatske suradnje na području energetike i sigurnosti.
„Radujem se jačanju zajedničke energetske sigurnosti i gospodarskog rasta naših nacija“, poručila je McGraw.
Analitičar dr. sc. Robert Kolobara ističe kako projekt LNG terminala i Južne interkonekcije ima i političku dimenziju:
„Ovo je strateški projekt koji Hrvatsku i hrvatski narod u BiH vraća u poziciju partnera SAD-u. Više nismo promatrači, nego sudionici regionalne energetske politike“, rekao je Kolobara.
Zagreb između Washingtona i Sarajeva
Uloga Zagreba postaje ključna – hrvatska diplomacija mora iskoristiti energetsku poziciju za jačanje političkog položaja Hrvata u BiH i obnovu savezništva sa SAD-om.
U godini obilježavanja 30. obljetnice Daytonskog sporazuma, LNG terminal i plinska interkonekcija mogli bi postati most između energetike i politike – i možda odgovor na staro pitanje: može li energetska sigurnost donijeti i političku stabilnost?
Borak.tv
