U današnjem užurbanom svijetu, gdje mnogi posežu za brzom i lako dostupnom hranom, zdrava prehrana često pada u drugi plan. No, sve veći broj istraživanja pokazuje da bi upravo takve prehrambene navike mogle ozbiljno skratiti životni vijek. Nutricionist Luis Zamora nedavno je upozorio na negativne posljedice konzumacije ultra-prerađene hrane, uključujući smanjenje očekivanog životnog vijeka, a njegovi navodi dodatno su potkrijepljeni istraživanjem Nacionalnog instituta za rak.
Šokantni podaci: Hot dog skraćuje život za 36 minuta
Prema Zamorinim tvrdnjama, svaki hot dog koji pojedete u prosjeku vam skraćuje život za 36 minuta, prenosi Times of India. No, to nije jedina štetna namirnica. Gazirani napici, čak i oni s oznakom “bez šećera”, mogu oduzeti 12 minuta života, dok cheeseburgeri skraćuju životni vijek za 9 minuta po porciji. Slanina i ostalo prerađeno crveno meso također su na crnoj listi – svaka porcija može odnijeti otprilike šest minuta života.
Konferencija Nutrition 2024: Zabrinjavajući podaci o ultra-prerađenoj hrani
Ove alarmantne informacije privukle su veliku pozornost na godišnjoj konferenciji Američkog društva za prehranu – Nutrition 2024. Studiju je vodila Erikka Loftfield s Nacionalnog instituta za rak, a njezin tim analizirao je podatke više od 540.000 ljudi u dobi od 50 do 71 godine, prikupljene sredinom 1990-ih. Rezultati su pokazali da starije osobe koje konzumiraju veće količine ultra-prerađene hrane imaju 10% veću vjerojatnost za smrt tijekom prosječnog praćenja od 23 godine, u usporedbi s onima koji su jeli manje takve hrane.
“Naši rezultati podržavaju dosadašnja istraživanja koja pokazuju da unos ultra-prerađene hrane negativno utječe na zdravlje i dugovječnost. No, još uvijek ne znamo sve, uključujući i to koji aspekti takve hrane predstavljaju najveći zdravstveni rizik”, izjavila je dr. Loftfield.
Ultra-prerađena hrana i povećan rizik od bolesti
Osim što smanjuje životni vijek, konzumacija ultra-prerađene hrane povezana je i s brojnim bolestima. Studija je pokazala da su najviše povezani s povećanim rizikom smrtnosti visoko prerađeno meso i gazirani napici. Stručnjaci već dugo upozoravaju da prekomjeran unos takvih proizvoda povećava rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka.
Osim toga, studija je pokazala da su ispitanici koji su konzumirali najviše ultra-prerađene hrane imali znatno višu stopu smrtnosti u odnosu na one koji su unosili više prirodnih, cjelovitih namirnica. Istraživači stoga preporučuju smanjenje unosa prerađene hrane i povećanje konzumacije svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina.
Kako zaštititi zdravlje i produljiti životni vijek?
Stručnjaci savjetuju nekoliko ključnih promjena u prehrambenim navikama koje mogu značajno poboljšati kvalitetu života:
- Smanjenje unosa ultra-prerađene hrane – što manje gotovih i industrijskih proizvoda.
- Povećanje unosa svježih i prirodnih namirnica – voće, povrće, orašasti plodovi i cjelovite žitarice.
- Izbjegavanje gaziranih pića i zamjena zdravijim alternativama – poput vode, biljnih čajeva i prirodnih sokova.
- Umjerena konzumacija crvenog mesa i preferiranje ribe i biljnih proteina – smanjenje unosa prerađenog mesa.
- Pravilna hidratacija i uravnotežena prehrana – ključ za dugovječnost i vitalnost.
Iako je teško potpuno izbjegavati prerađenu hranu, važno je biti svjestan njezinih posljedica i nastojati birati zdravije opcije. Dugovječnost i kvalitetan život započinju onime što svakodnevno unosimo u organizam.
Borak.tv
