U petak je u Širokom Brijegu svečano obilježen Dan sjećanja na stradanje franjevaca i lokalnog pučanstva, u znak pijeteta prema nevino stradalima u veljači 1945. godine. Povodom ove obljetnice održana je procesija, molitva i sveta misa, koju je predvodio mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Povijesni kontekst i tragedija iz 1945. godine
Na današnji dan prije 80 godina, partizanske postrojbe ušle su u Široki Brijeg i počinile strašne zločine nad franjevačkim redovnicima i civilnim stanovništvom. Franjevci iz samostana na Brijegu bili su izvedeni, mučeni i ubijeni, dok su neki od njih bili živi spaljeni. Povijesni zapisi navode da je tog kobnog 7. veljače 1945. godine pobijeno 12 franjevaca i nekoliko učenika. Još pedesetak osoba, koje su se sakrile u obližnjoj mlinici, naknadno su zarobljene i odvedene u nepoznatom smjeru.
U tom razdoblju, partizanske snage su zarobile preko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika te uhitile više od 2.000 Širokobriježana. Prema dostupnim procjenama, tijekom Drugog svjetskog rata i poraća stradalo je između 786 i 2.157 stanovnika ovog kraja. Dvije godine nakon rata, matice krštenih, vjenčanih i umrlih, vođene od 1753. godine, bile su spaljene, dok su preostali franjevci protjerani iz samostana.
Fra Miljenko Stojić: “Borba za istinu i slobodu traje”
Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”, osvrnuo se na povijesne činjenice i ideološke posljedice tog vremena. Naglasio je kako je posve jasno što se dogodilo 1945. godine te kakav je bio daljnji tijek događaja.
“Zlosilje, u liku jugokomunizma, zavladalo je hrvatskim zemljama. Ubijalo je na sve strane, ne samo hrvatski narod, nego i druge. Međutim, dok su druge narode ubijali pripadnici njihovih vlastitih redova, hrvatski narod su uz komuniste ubijali i pripadnici drugih naroda u onoj nesretnoj Jugoslaviji. Svima je nametnuta ideja jugoslavenstva, ali nijedan narod je nije istinski prihvatio, osim velikosrba, koji su u njoj vidjeli ostvarenje svog političkog projekta Velike Srbije”, izjavio je Stojić.
Dodao je kako su i danas prisutni pokušaji nametanja jugoslavenske ideologije, premda pod drugim imenima.
“Zlosilnici na valu jugoslavenstva jašu i danas, makar se sve to zvalo ‘region’, Balkan, ovi prostori i slično. No, važno je istaknuti da je Europski parlament jugoslavenski komunizam svrstao među tri velika totalitarizma suvremenog svijeta, zajedno s nacizmom i fašizmom. Nije ni čudo, jer su im korijeni isti”, naglasio je.
Očuvanje povijesti i nacionalnog identiteta
Stojić je istaknuo da je borba za istinu i slobodu trajna i neodvojiva od očuvanja nacionalnog identiteta.
“Dobili smo prvo poluvrijeme borbe za slobodu. Sada je drugo poluvrijeme, i dobit ćemo ga ako budemo svjesni. Trebamo govoriti o svojoj žrtvi, cijeniti je, ali i biti spremni ispričati se ako smo i mi nešto pogriješili. Samo tako možemo graditi budućnost”, rekao je.
Posebno je naglasio važnost međugeneracijskog prijenosa svijesti o ovim događajima.
“Na mladima svijet ostaje, a oni su već sada svjesni važnosti ovih događaja. Stotine mladih framaša, ministranata, pjevača i drugih sudjeluju u obilježavanju. Njihove obitelji im prenose svijest o povijesti, a na nama ostalima je da to dodatno produbimo i usmjerimo u ispravan smjer”, istaknuo je Stojić.
Zaključujući, naglasio je kako jedino istinskim poštovanjem vlastite povijesti i identiteta možemo graditi bolju budućnost.
“Samo onaj tko želi zlo nekom narodu pokušava prikriti njegovu povijest. Stare ‘istine’ koje je jugokomunističko zlosilje nametalo jednostavno ne stoje. Trebamo ih temeljito preispitati kako bismo konačno došli do prave istine. Ovi dani su dani očuvavanja našega identiteta, preispitivanja naše domoljubne i vjernike svijesti.
Imamo svoju glavu, svoju vjeru, svoju domovinu, svoju povijest, svoj jezik. To je ono za čim trebamo ići i dopustiti svakome drugome da ide svojim putem. Tek tada ćemo živjeti u miru i zadovoljstvu”, poručio je fra Miljenko Stojić.
Široki Brijeg pamti
Dan sjećanja na stradanje franjevaca i puka u Širokom Brijegu ima duboko značenje ne samo za Hercegovinu nego i za cijeli hrvatski narod. Ustanovljen je kako bi se odala počast nevinim žrtvama i održala svijest o povijesnim događajima koji su oblikovali sudbinu ovoga kraja.
Služenjem mise i održavanjem komemorativnih događanja, Širokobriježani i svi koji njeguju sjećanje na tragične događaje 1945. godine nastavljaju prenositi istinu budućim generacijama, svjesni da samo istina može biti temelj za bolju budućnost.
Borak.tv