Državljani Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana, ali i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog “višestrukog ilegalnog ulaska” u Njemačku bili su na listi putnika jednog charter zrakoplova koji je 13. studenog poletio s minhenskog aerodroma „Franz Josef Strauß” u smjeru jugoistoka, piše Deutsche Welle.
Pod pratnjom njemačke policije u Zagreb je ovim letom prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike Njemačke vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom ‘Dublin III’. Ovom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.
Sponzorirani članak
Najava: Prvi Božićni turnir stokilaša 2025. u Širokom Brijegu
Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem. Baš kao što su objavile informacije i o drugim “mjerama povratka” – primjerice u Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo.
“Dublin let”
Sredinom lipnja (13.6.2024.) je jedan takav „Dublin-let” organiziran i iz Stuttgarta. Tada je službeno potvrđeno kako je on bio „krcat” – u Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora bio prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku, piše DW. Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj.
Njemačka želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a. Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva”, u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).
U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima BAMF-a, drugim članicama EU-a poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. U 25.000 slučajeve one su pristale na prihvat tih osoba. U praksi je u prva dva kvartala tekuće godine deportirano samo oko 3.500 osoba.
Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složili kako je potreban „zaokret po pitanju ilegalnih migracija”. Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj „Balkanskoj ruti”, a Herrmann je pozdravio „konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU-a”.
U tom konzekventnom osiguranje šengenske granice hrvatska policija je, kako su različiti međunarodni akteri dokumentirali u više navrata, prakticirala i ilegalne push-backove, odnosno nasilno preko granice u smjeru BiH tjerala one migrante koji su na iregularan način (a ne preko službenih graničnih punktova) stupili na tlo RH.
Borak.tv
