Srbija je posljednjih dana ušla u fokus zbog sporazuma te zemlje s Europskom unijom oko litija. Sada su se srpski mediji dotaknuli toga kako susjedstvo komentira njihove poslove oko litija pa srpski Kurir piše da je “srpski litij nova glavna tema u hrvatskim medijima posljednjih dana, a kako se može zaključiti iz izvještavanja i njihovih naslova, Srbija im je očito ponovno trn u oku”, piše ovaj srpski medij.
Dalje navode dalje kako hrvatskoj smeta ‘rast proizvodnje’ u Srbiji, a na naslovnici Kurira je osvanula i novinarka RTL Direkta Mojmira Pastorčić. “Tako hrvatski RTL u svom izvještavanju priznaje da Srbija očito hvata korak s vremenom i čeka naplatu novca od bijele nafte 21. stoljeća”. Citiraju zatim hrvatske medije: “I dok Srbija čeka da padnu litijske milijarde, u Hrvatskoj dosad nije pronađeno niti jedno ozbiljno ležište!” Dalje Kurir piše kako “hrvatski RTL navodi da će rudnik koji će se graditi u Srbiji zemlji donijeti ogroman novac” i citiraju:
“Ovih dana svi pričaju o srpskom litiju! Litij je bijela nafta za 21. stoljeće i uskoro će u Srbiji niknuti ovakav rudnik. Ogromne zalihe dovele su u Beograd i njemačkog kancelara koji je s Vučićem potpisao sporazum prema kojem Srbija će opskrbljivati Europu litijem. To je ulaznica za razvijenu i bogatu Srbiju, kaže veliki vođa masovna proizvodnja Fiata na električni pogon, za koje su neophodne litijske baterije. 11. u svijetu i mogao bi pokriti čak 90% europskih potreba za litijem godišnje.”
Misle da im zavidimo
Dalje su napomenuli i kako urednik Auto magazina Kristijan Tičak predviđa da će se potražnja za litijem u iduće četiri godine udvostručiti. “Litij se koristi za baterije automobila, laptopa, telefona. Čak se predviđa da će se potražnja za litijem udvostručiti u sljedeće 4 godine, a već je porasla 10 puta”, citiraju Srbi. Podsjećamo, za naš su portal analitičari Branimir Vidmarović i Branimir Perković objasnili što znači posao s litijem za Srbiju, ali i famu o rastu srpske proizvodnje posljednjih godina, prenosi Dnevno.hr.
Perković smatra kako se radi o prenapuhanoj priči od strane Vučića i njegovog režima te u brojkama pokazuje stvarno stanje stvari kao i usporedbu s Hrvatskom. “Realno, to je godinama prenapuhana priča od strane Vučića i njegovog režima. Postoje tu dva bitna pokazatelja. Jedan je ukupna dodana vrijednost industrijske proizvodnje (eng.manufacturing), to prati Svjetska banka i zna se točno koliki su jer se radi o jednostavnoj razlici između vrijednosti uloženog u proizvodnji i vrijednosti proizvedenog. U Srbiji je ista kao u Hrvatskoj, s tim da je u Hrvatskoj 600 tisuća manje zaposlenih. To znači da je industrijska produktivnost puno veća nego u Srbiji. Izvoz iz Srbije je nešto veći, ali po glavi stanovnika također imaju manji izvoz nego Hrvatska”, rekao nam je Perković.
Ipak, potvrdio je kako u Srbiji postoji uzlet i jačanje investicija. “Istina je, zadnjih godina Srbija jest imala investicije, ali to je u velikim dijelom u već postojeća poduzeća. Srbija je kasnila nekih 10-15 godina s privlačenjem investicija zbog rata, Miloševića i tako dalje. Proizvodnja se je obnovila, ali daleko je to od toga da su nešto puno bolji od Hrvatske”, objasnio je.
Srbija raste, ali ne kao Hrvatska
Prikazao je to u jasnim brojkama. “U brojkama – izvoz Srbije jest nešto veći, ali po stanovniku prema podacima za 2022. (podaci OEC) u Srbiji je on 4480 dolara po stanovniku, a za Hrvatsku iznosi 6750. Također je tehnološka, trgovinska i znanstvena kompleksnost izvoza Hrvatske veća, s većim udjelom proizvoda srednje i visoke tehnologije u izvozu (Hrvatska 47 %, Srbija 43 %). U svakom slučaju, to je prenapuhana priča da su ispred Hrvatske, koja nije poznata po svojoj industriji, a da ne pričamo o drugim zemljama poput Mađarske, Češke, Rumunjske i tako dalje”, zaključio je Perković.
Geopolitički stručnjak Branimir Vidmarović djelomično se slaže s tvrdnjom kako smo u čistim ekonomskim brojkama ispred Srbije, no priča je po njemu ipak malo dublja i geopolitički Srbiju smješta na važnu kartu svijeta.
“Djelomično je točno jer jasno je da Srbija nema mehanizme i strogoću poštivanja rada, certificiranja proizvoda i tako dalje. Postoje tu priče o kineskim investitorima koji su uspostavili loše prakse u tvornici Smederevo, proizvodnji guma i tako dalje. Ima tu priča koje nisu propale nego su jednostavno toksične zbog toga što su nastale kao rezultat dogovora u sjeni, Vučića i kineskih poslanika i firmi pa se dosta lošeg uguralo u Srbiju”, smatra Vidmarović.
Borak.tv
