Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno zaprijetio da će usvajanje Rezolucije o Srebrenici “otvoriti Pandorinu kutiju” te kako će se onda pred Glavnom skupštinom UN-a “pokrenuti pitanja poput genocida nad Srbima u Jasenovcu”, čini se kako je konačno prijetnja i ostvarena.
Crna Gora je odlučila donijeti Rezoluciju o Jasenovcu i tako izvesti vrlo neočekivan udar na Hrvatsku. Parlamentarna većina razgovarat će u ponedjeljak o podnošenju rezolucije o Jasenovcu.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji ima službenu titulu četničkog vojvode, rekao je da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti Rezoluciju o Jasenovcu. “Ta rezolucija bit će predložena parlamentu Crne Gore”, objavila je TV Crne Gore.
Sponzorirani članak
U Ljubuškom otvorena Pizzeria Di Matteo – pogledajte atmosferu s otvaranja
Beograd opet nešto kuha
Naravno, posve je jasno kako je ova odluka došla iz beogradske kuhinje. Crnogorska vlada trenutno ovisi o onima koji vrlo nastupaju kao eksponenti srpske politike. Vrlo je zabrinjavajuće da ovakvo što dolazi iz Crne Gore, zemlje koja je imala vrlo korektne odnose s Hrvatskom. Podsjetimo da je Hrvatska podržala ulazak susjedne zemlje u NATO, a sada podržava i njezino članstvo u Europskoj uniji.
Poziv predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića premijeru Milojku Spajiću da do sljedećeg petka Skupštini dostavi prijedlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za profesora Fakulteta političkih znanosti i predsjednika Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje u Crnoj Gori, Zlatka Vujovića, jedan je u nizu očiglednih poteza koji se procjenjivao u Beogradu.
Cilj je da se izazovu što veći problemi sa Hrvatskom, koja bi mogla da zaustavi proces ubrzanog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
Izazivanje problema s Hrvatskom
“Vjerujem da se u Jasenovcu genocid desio, da je postajala jasna namjera ustaškog režima u Hrvatskoj, tada NDH, da izvršiše ono što odgovara genocidu, sve što je usmjereno ka istrebljenju određene nacije, s određenog područja. Ali, to sad nije pitanje za Crnu Goru. To je pitanje za neke druge države, partnere, a Crna Gora može u nekom trenutku da slijedi taj put,” objašnjava Vujović za Televiziju E.
Smatra da je potez predsjednika DNP-a Milana Kneževića jedan u nizu iz redova vladajuće koalicije, sa ciljem da se izazovu što veći problemi u odnosima Hrvatske i Crne Gore.
“Sjetimo se što se događalo kada je otkrivena spomen ploča na bivšem logoru Morinj, zatim kada je otvoreno pitanje broda Jadran, i tako dalje…Netko je očigledno u Beogradu procijenio da je najlakši način da se zaustavi Crna Gora, ili bar njeno ubrzano članstvo u Europskoj uniji, ukoliko se Hrvatska dovoljno snažno isprovocira da uloži veto. Zbog toga namjere onih koji to iniciraju nisu da Crna Gora bude u Europskoj uniji do 2028. godine. Da jesu, radili bi sve da imamo što bolje odnose sa svakom od 27 država članica,” ističe sugovornik Televizije E.
Borak.tv
