U Hrvata postoje vrlo različiti nazivi koji se koriste za opisivanje “funkcije” i odnosa unutar članova obitelji i rodbine.
Mlađe generacije te nazive sve manje koriste, te im se, većinom, i to pogotovo u Dalmaciji, svi sve više svode tek na “barbe” i “tete”.
I srednja generacija će sve češće reći muževa sestra nego jetrva ili muž od ženine sestre, nego pašanac ili badžo.
Sponzorirani članak
Hrvati u BiH trebaju zajedničkog kandidata za Predsjedništvo
Ali ti nazivi u uhu “zvone poznato”, jer su ih koristili naši djedovi i bake. Stoga evo vodiča kroz najčešće rodbinske nazive u Hrvatskoj:
– Ženini roditelji: punac i punica
– Muževi roditelji: svekar i svekrva
– Sinova ili bratova žena: nevjesta, nevista, snaha, snajka, snaja
– Kćerkin muž: zet
– Sestrin muž: svak, šogor
– Muževa sestra: zaova
– Muž muževe sestre: zaovac
– Djeca muževe sestre: zaovičići
– Mužev brat: djever, diver
– Djeca muževog brata: djeveričići
– Žena muževog brata: jetrva
– Ženina sestra: svastika, svaja
– Muž ženine sestre: svak
– Mamina i tatina sestra: tetka, teta
– Tetkin muž: tetak, barba, dundo
– Mamin brat: ujak, ujac, ujo, dundo, daidža, barba
– Žena maminog brata: ujna
– Tatin brat: stric, striko, dundo, amidža, barba
– Žena tatinog brata: strina
– Kćeri dviju sestara ili braće: rodice, sestrične
– Svaki prvi rođak, sestrin, bratov, tetkin, stričev ili ujakov sin: rođak, rođo, bratić
– Mamina i tatina mama: baka, baba, nona
– Mamin i tatin tata: did, dida, djed, nono, dedo, đedo
– Tatina nova žena: maćeha, pomajka
– Mamin novi muž: očuh
– Djeca iz prijašnjeg braka novog supružnika: pastorak ili pastorka
Borak.tv
