Novi banjalučki biskup don Željko Majić učinio je nikad svečanijom korizmenu Glušnu nedjelju, u svojim rodnim Drinovcima.
Naime nakon svečane ceremonijalne mise biskupskog ređenja 3. ožujka u Banjoj Luci, kojoj je uz brojne eminentne goste nazočilo i nekoliko stotina Drinovčana, po običaju sljedeću svečanu misu biskup predvodi u svojoj rodnoj župi.
Od samog papinskog imenovanja 8. prosinca, ushićeni župnik fra Josip nastojao je svakom prigodom posvjestiti svim Drinovčanima, Bekijašima i Hercegovcima koju su Božju milost zadobili ovim činom. Iako su dvojica Drinovčana: fra Radoslav Glavaš st. i Željkov predak don Andrija Majić st. svojedobno u datim okolnostima obavljali dužnost biskupa, Drinovčani su nakon smrti nezaboravnog biskupa fra Paškala Buconjića, s istinskim oduševljenjem dočekali imenovanje don Željka Majića biskupom Banjalučke biskupije. Nakon veličanstvenog slavlja u Banja Luci, ali i spoznaje teške situacije tamošnjeg katoličkog puka župnik je naglasio da pored zahvalnih molitvi, našeg biskupa na novoj dužnost trebamo potpomoći i pratiti u svakom pogledu. Sve župne pastoralne udruge i sve vjernike je uveo u „Mjesec solidarnosti s vjernicima Banjolučke biskupije“. Za svekoliku pomoć financijsku, materijalnu i duhovnu je animirao župe, institucije, gospodarstvenike i širu zajednicu u cijeloj Hercegovini.
Sponzorirani članak
Hrvati u BiH trebaju zajedničkog kandidata za Predsjedništvo
Svi smo mi predviđali da će na današnjoj misi biti puno vjernika, sva biskupova rodbina i dosta gostiju sa strane, navikli smo već da će protokolarno sve biti u skoro savršenom redu, da će zbor lijepo pjevati, čitači čitati, ministranti, Frama, Treći red, redari, fotografi, novinari… obaviti svoju zadaću, a znali smo da će biti molitveno svečano i puno uobičajene hvale Bogu i iskrene zahvalnosti svima, i od strane župnika i od strane biskupa. No teško da je itko mogao i naslutiti baš ovoliku količinu pozitivnih emocija. Kamere naše TV Herceg Bosne su bilježile vanjsko ozračje: ushićenost, osmijeh i suze na biskupovu licu, poniznost i predanost fra Josipa i fra Darija, drhtavi glas don Kreše, ponos i zahvalnost njegove majke i ostale rodbine, gordost u pjevanju, sigurnost u riječi, strpljivost u slušanju i skrušenost u molitvi, ali sigurni smo da je svaka nazočna duša bila puna nekog svog posebnog tajanstva, a u svakom srcu plamtio poseban plamen. Kao da je svatko u sebi ćutio da to nije uobičajeni dan, nedjelja, godina, već da su to trenuci koji se događaju možda samo jednom u životu i vrijedi im se prepustiti cijelim bićem.
Zahvalio je don Željko biranim riječima svojoj obitelji, subraći, svim dobročiniteljima u svom životu, dragim gostima na čelu s načelnikom Ljubom, zapovjednikom Zvijezdom, ministrom Tomom i svima koji su pripomogli dostojanstvenom slavlju i u Banja Luci i ovdje. Svojim Drinovčanima i posebno našem župniku je zahvalio za sve godine i za sve susrete. Iskreno i iz srca. Kada su drinovačka Frama i glazbenici iz Tomislavgrada premijerno zapjevali njemu posvećenu „Neka te čuva dragi Bog“, suze radosti i zahvalnosti su same krenule, a duboke emocije s njegova lica su se prenijele na sve na oltaru i preplavile sve nazočne misi. Da, baš sve. O, s kojim je neponovljivim ushićenjem i zajedništvom cijele crkve otpjevana završna „Do nebesa nek se ori“.
Don Željko je svečano udijelio prigodni biskupski blagoslov i zaključio misno slavlje, a fra Josip pozvao sve nazočne na zajedničko fotografiranje s biskupom ispred crkve. Da ostane spomen za budućnost! Doista, svi smo danas više no ikada, osjećali da je u toj kamenoj ljepotici, tu pod skutima svetog Mihovila i Male Gospe nepresušno vrelo čudesne Božje milosti. Da, Drinovci su čuđenje u svijetu. Nakon mnogih drinovačkih velikana, bi skoro u istom danu ređenje banjolučkog biskupa don Željka Majića i imenovanje Tihomira Kundida načelnikom Glavnog stožera Hrvatske vojske. Po Božjoj milosti, nek obojica budu na korist i slavu svome Bogu, svome rodu i hrvatskom narodu.
S vedrog, plavetnog neba sunce je gledalo kako nedaleko od rodne kuće A. B. Šimića, s partera ispred kamene crkve, a iznad kamenog spomenika s obličjem biskupa fra Paškala, na vrlo zahtjevan zadatak na njivi Gospodnjoj, odlazi odlučna koraka i s drinovim štapom u desnici, biskup don Željko, praćen molitvama i zazivom drinovačkog puka – Neka te hrabri sveti Mihovil i nek te čuva dragi Bog!
Borak.tv
