Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krumpira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače.
– U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krumpira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema – izjavio je za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.
Istaknuo je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.
Sponzorirani članak
Balet “Orašar” ponovno stiže u Mostar i Sarajevo
– Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od županije, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s razine Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo – kazao je Vukojević.
Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.
– Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije – upozorio je.
Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.
– Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni – naglasio je Vukojević.
Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krumpira trebalo krenuti već 10. travnja.
– Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević.
Borak.tv
