Kako izgleda vanjska politika neke zemlje uvelike ovisi i od njezinih unutarnjih odnosa. Posebno je to vidljivo u slučaju složenih zemalja kao što je Bosna i Hercegovina. Unutarnje podjele i tenzije često dovedu do toga da BiH prema vani nije sposobna govoriti jednim glasom pa nije u stanju ni bolje se pozicionirati u međunarodnim odnosima. A kakav je međunarodni položaj BiH danas, provjerio je naš Goran Kutle.
Nakon što je 1992. godine međunarodno priznata, BiH je postala subjektom međunarodnog prava i poretka. Ipak, s obzirom na druge zemlje sa znatno većom populacijom, ekonomskom i vojnom moći jasno je da smo u tom pogledu poprilično marginalan subjekt. Ali isto tako s obzirom na značajna povijesna kretanja tijekom 20. stoljeća, u međunarodnim odnosima oblikovali smo se kao potencijalno krizno podučje na koje glavni globalni akteri znaju obraćati pozornost.
No, ta čvrsta pozicija će zasigurno još neko vrijeme pričekati. Iako je BiH članica brojnih međunarodnih organizacija, dobivala je i još uvijek dobiva veliku financijsku pomoć izvana, još uvijek se nije izgradila kao zemlja koja zna kako se želi pozicionirati na međunarodnom planu.
“Mi se načelno slažemo da je naša budućnost u Europskoj uniji i da su euroatlantske integracije put prema kojem treba ići BiH. Međutim, u stvarnosti to ne funkcionira tako. Jedan bivši član Predsjedništva i ministar vanjskih poslova BiH (op. a. Mladen Ivanić) je najbolje oslikao samo bit vanjske politike BiH. On je rekao kako se u Bosni i Hercegovini svi slažu oko načelnih stvari, ali kada te načelne stvari treba konkretizirati onda nastaju problemi”, kazao je Ivan Kraljević, viši asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u izjavi za RTV HB.
Uz činjenicu kako je BiH duboko podijeljeno društvo, ne može se zanemariti ni činjenica kako je u BiH i dalje itekako prisutna međunarodna zajednica te da globalni akteri preko nje znaju nametati vlasite interese. A oko naše vanjske politike imamo i ustavnih nejasnoća, odnosno tko ju treba voditi i provoditi, je li to predsjedništvo ili Vijeće ministara preko ministarstva vanjskih poslova.
“Koji god kamen da prevrnete u BiH ispod njega iskoči međunarodna zajednica i nešto što su međunarodni odnosi, a to je u suštini i najveći problem Bosne i Hercegovine. Zaista je jako važno da se BiH definira i u ustavnom, ali političkom i svakom drugom smislu kao suverena zemlja, a kojom upravljaju njeni unutarnji akteri”, istaknuo je u izjavi za RTV HB profesor s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja.
Nije rijetkost da jedan politički dužnosnik u ime BiH šalje pismo na različite međunarodne adrese jedan dan, a već sljedeći jedan ili više njih ga opovrgava s novim pismima kako taj isti govori u svoje osobno ime, a ne u ime države.
Takve unutarnje podjele ne dopuštaju da BiH bude relevantan i ozbiljan sugovornik u međunarodnim odnosima. Ipak, tko zna, možda nam se za to stvori prilika ako uskoro otvorimo pregovore s Europskom unijom.
Borak.tv
