Novinari u BiH se redovno suočavaju sa zastrašivanjem i nasiljem te su često izloženi napadima, prijetnjama i tužbama koje nepovoljno utječu na njihovu sposobnost da izvještavaju objektivno i dosljedno i koje ograničavaju pravo na slobodu medija i slobodu izražavanja – ocjena je Misije OESS-a u BiH u pogledu stanja medija i medijskih sloboda u BiH u 2023. godini.
Izražavajući zabrinutost zbog sve većih prijetnji slobodi medija u BiH, iz ove organizacije za Fenu konstatiraju da je došlo do pogoršanja ovog trenda u proteklim godinama.
-Od trenutka kada je Misija započela sa sustavnim praćenjem sigurnosti novinara u BiH 2019. godine, zabilježili smo, u prosjeku, 30-40 incidenata ili napada na novinare godišnje. Tijekom 2023. godine, Misija je zabilježila više od 50 incidenata koji su uključivali verbalne prijetnje i prijetnje putem interneta, uznemiravanje i zastrašivanje, kao i slučajeve fizičkog nasilja, oduzimanja i/ili oštećenja opreme ili imovine koja pripada novinarima, targetiranje i uvrede od strane javnih dužnosnika i političara, te tužbe za klevetu koje mogu poslužiti kao oblik strateških tužbi protiv sudionika javnosti – naveli su iz OESS-a.
Pored toga, izražavaju sve veću zabrinutost i u vezi s cyber napadima na internetske stranice i profile neovisnih medijskih kuća na društvenim mrežama.
Navodeći neke od najdrastičnijih primjera kršenja medijskih sloboda u BiH u tekućoj godini, iz OESS-a podvlače kako ponovno propisivanje klevete kao kaznenog djela u Republici Srpskoj pruža jasan i oštar primjer kretanja unatrag kada je u pitanju sloboda medija i sloboda izražavanja općenito.
To predstavlja, kako upozoravaju, namjeran korak unatrag, naročito u kontekstu već postojećeg lošeg stanja slobode medija u RS-u, pri čemu samo šačica slobodnih i neovisnih medijskih kuća djeluje u nepovoljnom okruženju.
-Misija je više puta isticala stav da je ponovno propisivanje klevete kao kaznenog djela u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH i da će imati nepovoljan učinak. OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je, uz podršku Ureda predstavnice OESS-a za slobodu medija, dostavio službene komentare na amandmane na Kazneni zakonik RS-a kojim se ponovno propisuje kleveta kao kazneno djelo i pozvao vlasti RS-a da odustanu od tog represivnog napora. Nažalost, vlasti RS-a su zanemarile te stavove, kao i stavove civilnog društva, medijskih organizacija i drugih članova međunarodne zajednice. Misija će izbliza pratiti i ocijeniti učinak tih amandmana i drugih restriktivnih mjera i u RS-u i širom države – poručuju iz OSCE-a.
Iako je fokus opravdano bio u velikoj mjeri na ponovnom propisivanju klevete kao kaznenog djela u RS-u, smatraju da se ne mogu izgubiti iz vida druge rastuće prijetnje i pritisak na medije širom BiH. Tako ocjenjuju da se i u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH novinari suočavaju s prijetnjama fizičkim nasiljem i uništavanjem njihove imovine, kao i s trajnim pritiscima od strane političara i institucija.
-Kada javni dužnosnici i lideri javno prijete ili vrijeđaju novinare i medije općenito, time se šalje poruka da je takvo ponašanje ne samo prihvatljivo, nego zapravo podržano. Također, slabost institucionalnog odgovora na kršenja slobode medija i urušavanje vladavine prava znači da novinari imaju malobrojne mogućnosti za svrsishodan pravni lijek ili zaštitu – ocjenjuju iz OESS misije.
Kada su u pitanju zakonski propisi u ovoj oblasti koje je potrebno prioritetno usvojiti ili izvršiti njihove izmjene, napominju da se, iako Ustav propisuje određene oblike zaštite slobode izražavanja i slobode medija, godinama čeka s usvajanjem još nekoliko dodatnih propisa, koji bi doveli do usklađivanja zakonskog okvira BiH s europskim standardima i uređivanja medijskog prostora u skladu s aktualnim digitalnim rješenjima. To uključuje propise kojima bi se regulirale elektronske komunikacije i mediji općenito, rad javnih emitera, transparentnost vlasništva nad medijima i oglašavanje.
Propisi o slobodi pristupa informacijama i govoru mržnje i dalje su, kako ističu, fragmentirani i neusklađeni s međunarodnim i europskim standardima.
-Čini se da se propisi o zaštiti podataka i pristupu informacijama tumače na način da se prednost daje zaštiti individualnog na uštrb javnog interesa. Misija je također uočila zabrinjavajući trend pretjeranog reguliranja govora na internetu, uključujući tu i društvene medije, što može dovesti do nesrazmjernog ograničavanja slobode medija u nekim dijelovima zemlje – mišljenje je OESS-a, uz podsjećanje da svi propisi o medijima moraju uvažavati principe transparentnosti, inkluzivnosti i slobode medija.
U pogledu reforme propisa kroz prizmu vrijednosti EU, Misija i predstavnica OESS-a za slobodu medija, u bliskoj koordinaciji s nadležnim organima, pomno prate zakonodavne postupke koji se odnose na slobodu medija i slobodu izražavanja u BiH.
Kako podvlače, Europski zakon o slobodi medija, čije je usvajanje u tijeku u EU, obuhvatit će odredbe o novim mjerama zaštite, u cilju suzbijanja političkog utjecaja na uređivačku politiku, kao i suzbijanja sukoba interesa i praćenja komunikacija novinara. Ovim zakonom dodatno se naglašava važnost neovisnog i stabilnog financiranja javnih emitera, transparentnosti vlasništva nad medijima, raspoređivanja sredstava iz javnih izvora za potrebe kampanja informiranja građana i medijske koncentracije.
Spomenuti zakon, kažu u OESS-u, utvrđuje korisne standarde i mjerila vezana za neovisnost i transparentnost medija. Uz sve to, neophodno je raditi na jačanju financijske održivosti javnih emitera, kao i na jačanju njihove neovisnosti i kvaliteta rada.
Konačno, kako dalje pojašnjavaju, nakon svake reforme propisa mora uslijediti efikasan angažman i odgovor nadležnih institucija. Sami zakoni nisu dovoljni bez stvarnog djelovanja u cilju njihove primjene. To, između ostalog, obuhvata i efikasan odgovor pravosuđa na napade na medije.
Kada je riječ o pitanju institucionalnog procesuiranja prijetnji ili napada na novinare u BiH, OESS misija sa zabrinutošću konstatira kontinuiranu praksu neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na prijetnje novinarima i napade na novinare. Navode kako čak i one prijave koje dovedu do kaznenog postupka, veoma rijetko kulminiraju osuđujućom presudom. Slična su, kažu, i zapažanja udruženja novinara, koja ukazuju na ograničen napredak u pogledu institucionalne zaštite novinara.
-U cilju potpunog razumijevanja prirode i razmjera ovih problema, nadležne institucije trebale bi uspostaviti dosljedne, sustavne mehanizme praćenja, poput onih iz Odluke Ministarskog vijeća OESS-a, kojom se države članice pozivaju na uspostavu nacionalnih sistema za prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o napadima na novinare i nasilju nad novinarima. Jasne i pouzdane informacije prvi su neophodni korak prema ukidanju nekažnjivosti za krivična djela počinjena nad novinarima – podcrtali su.
Pored toga, ukazuju da policija mora voditi brze, efektivne i nepristrane istrage činova nasilja nad novinarima i novinarkama i prijetnji koje im se upućuju. Kako bi podržala BiH u ispunjenju ovih obaveza, OESS misija surađuje u okviru partnerskog odnosa s Delegacijom EU u BiH, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH (VSTV BiH), relevantnim ministarstvima unutrašnjih poslova i novinarskim udruženjima kako bi omogućila novinarima i novinarkama koji se suočavaju sa sigurnosnim rizicima bolji pristup institucijama koje nude pravne lijekove i pomoć.
Kako su precizirali, ovo podrazumijeva određivanje kontakt osoba u tužiteljstvima i policijskim agencijama širom BiH koje služe kao mreža za podršku novinarima i novinarkama i osiguravaju pravilan angažman institucija kada je njihova sigurnost dovedena u pitanje. Ovo će također omogućiti i dosljednije prikupljanje podataka i redovnu koordinaciju rada institucija.
-Misija nastavlja pružati podršku ovoj mreži kroz aktivnosti na poboljšanju njihovog rada i izgradnje njihovih kapaciteta. Predstavnica OESS-a za slobodu medija osigurat će širu regionalnu perspektivu i koordinaciju rada na jačanju medijskih sloboda – poručuju.
Borak.tv