Jedna od tema koja dominira na zasjedanju Opće skupštine UN-a je rat u Ukrajini. I na marginama, u središtu je pozornosti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji sudjeluje na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
Prvi put od početka rata u Ukrajini predsjednik Zelenski u istoj se prostoriji, oči u oči susreo s predstavnicima Rusije.
– Većina svijeta prepoznaje istinu o ovom ratu. Riječ je o kriminalnoj i ničim isprovociranoj agresiji Rusije protiv naše nacije s ciljem otimanja ukrajinskog teritorija i resursa, kaže Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
– Ruska invazija Ukrajine krši povelju UN-a, međunarodno pravo, potiče geopolitičke napetosti i podjele, prijeti regionalnoj stabilnosti, povećava nuklearnu prijetnju, istaknuo je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.
Na marginama Opće skupštine UN-a predsjednik Zelenski sastat će se i s njemačkim kancelarom Scholzom, a jedna od tema bit će ukrajinski zahtjev za dalekometnim projektilima Taurus.
– Ruska agresija izazvala je neizmjernu patnju i to ne samo u Ukrajini. Ljudi diljem svijeta pate zbog posljedica inflacije, rasta duga, nedostatka gnojiva, gladi i rastućeg siromaštva. Upravo zato što ovaj rat donosi neizdržive posljedice širom svijeta ispravno je da se svijet uključi u potragu za mirom. Ali trebamo se čuvati lažnih rješenja jer mir bez slobode zove se ugnjetavanje kaže Olaf Scholz, njemački kancelar.
Svjetske čelnike okupljene u New Yorku na svečanom je primanju ugostio američki predsjednik Joe Biden i pozvao ih da stanu uz Ukrajinu protiv ruskih osvajača.
– Trenutak u kojem je članica Vijeća sigurnosti UN-a pokrenula drzak i brutalan napad protiv ukrajinskog naroda označava napad na sam karakter UN-a i na principe koji su bili temelji mira i blagostanja još od prve skupštine prije 77 godina, kaže Joe Biden, predsjednik SAD-a.
– Svijet se suočava s kompleksnim i preklapajućim izazovima poput klimatskih promjena, zaraznih bolesti i kršenja vladavine prava. Međunarodna suradnja nikada nije bila važnija, ističe Fumio Kishida, japanski premijer.
Vidljivo je to i u borbi protiv goruće klimatske krize, kojoj je UN ove godine posvetio posebnu pozornost. No za govornicom Opće skupštine pala je u drugi plan zbog globalnih posljedica ruske invazije. Fokus nisu izgubili klimatski aktivisti – dvadesetak ih je uhićeno na Manhattanu, tijekom prosvjeda ispred tornja “Bank of America”, jednog od najvećih svjetskih investitora u industriju fosilnih goriva.
Milanović pozvao na reformu VS-a
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u srijedu je govornice Opće skupštine UN-a pozvao na reformu Vijeća sigurnosti, promjenu izbornog zakona u BiH i priznanje Kosova te se založio za suradnju država na očuvanju planeta. Ž
– Svijet u kojem danas živimo zahtijeva zajedničke, globalne i usklađene napore kao ključ uspjeha u rješavanju ozbiljnih globalnih kriza, rekao je Milanović u svom dvadesetak minuta dugom izlaganju, naglasivši kako se mora očuvati uloga UN-a kao središta globalne suradnje.
Izrazio je nadu u istinske napore za reformu Vijeća sigurnosti, glavnog instrumenta za osiguranje globalnog mira i sigurnosti.
O reformi tog tijela, čiji trenutni sastav odražava odnose moći nakon Drugog svjetskog rata, godinama se raspravlja u međunarodnoj zajednici. Trenutno ga čini 15 država s pet stalnih članica s pravom veta SAD-om, Francuskom, Velikom Britanijom, Kinom i Rusijom.
Velik dio svog govora posvetio je pitanju održivog razvoja, naglasivši kako su se dosadašnji svjetski napori u tom smjeru pokazali nedovoljnima.
Hrvatski predsjednik rekao je kako je današnji međunarodni financijski sustav sve nesposobniji adekvatno i učinkovito odgovoriti na izazove koji su pred njim i stoga je potrebno unaprjeđenje globalne financijske infrastrukture, ali i povećanje financiranja za razvoj i klimu.
-Očuvanje okoliša je ključno za sprječavanje sukoba, ali i pandemija, kazao je Milanović, naglasivši kako je Hrvatska predana održivom razvoju i očuvanju bioraznolikosti.
Pozvao je na ulaganje u sprječavanje sukoba jer je ono daleko isplativije od ulaganja u njihovo zaustavljanje i naknadni oporavak.
Podrška BiH i priznanje Kosova
Predsjednik je rekao kako Hrvatska ostaje predana borbi protiv govora mržnje, uključujući antisemitizam, unaprjeđenju prava žena i djece, zaštiti manjina i ukidanju smrtne kazne.
Naglasio je kako je ravnopravnost spolova temelj mirnog, prosperitetnog i održivog svijeta. Milanović je na Općoj sjednici u New Yorku govorio o važnosti pitanja 1806 nestalih tijekom Domovinskog rata te o situaciji u susjedstvu na jugoistoku Europe.
Istaknuo je kako Hrvatska podržava europsku perspektivu Bosne i Hercegovine te pozdravlja odluku Europske unije da joj dodjeli kandidatski status. Naglasio je važnost izbornih reformi u toj zemlji kako bi svi konstitutivni narodi bili zastupljeni na svim razinama vlasti, što je ključno za buduću stabilnost BiH.
Izrazio je zabrinutost zbog najnovijih događaja u odnosima Kosova i Srbije, pa pozvao na deeskalaciju napetosti, ali i na univerzalno priznanje Kosova kao jednakopravnog člana međunarodne zajednice.
Zelenski opravdava pomaganje Ukrajini kao obranu Povelje UN-a
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski branio je u srijedu u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a naoružavanje Kijeva, nametanje sankcija Moskvi i potporu UN-ovim rezolucijama kao obranu osnivačke Povelje Ujedinjenih naroda.
Zelenski je doputovao u New York kako bi osobno nazočio sastanku Vijeća sigurnosti prvi put od početka ruske invazije u veljači 2022. Vijeće se od tada sastalo desetak puta, ali nije moglo ništa poduzeti u vezi rata jer Moskva ima pravo veta.
– Ukrajina primjenjuje pravo na samoobranu, rekao je Zelenski.
– Pomaganje Ukrajini oružjem u tome, nametanje sankcija i vršenje sveopćeg pritiska na agresora, kao i glasanje za relevantne rezolucije, znači pomaganje u obrani Povelje UN-a.
Ukrajina i zapadne zemlje uspješno su diplomatski izolirale Rusiju u UN-u gdje je 193-člana Opća skupština premoćnom većinom glasova nekoliko puta glasala za osudu invazije i pozvala Moskvu da povuče svoje snage. Argument je jednostavan: Rusija je prekršila Povelju UN-a iz 1945.
Zelenski je govorio i o reformi UN-a, osobito proširenju Vijeća sigurnosti, temi koja je važna mnogim članicama UN-a, posebice zemljama u razvoju na globalnom jugu.
– Ne bismo trebali čekati da agresija završi. Moramo djelovati sada. Naša težnja za mirom trebala bi voditi reformu, rekao je.
Borak.tv
