Gostovanje bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u podcastu čiji je suvoditelj Richard Dearlove, nekadašnji direktor britanske inozemne tajne službe MI6 izazvalo je lavinu reakcija na domaćoj političkoj sceni pa i u njenom HDZ-u u kojem se pitaju je li nekadašnja šefica ovim posljednjim istupom ipak najavila da kreće u neku vrstu političke kampanje, bez da oni u vrhu stranke o tome imaju ikakvih spoznaja.
Kao što je poznato Grabar-Kitarović tijekom tog gostovanja među ostalim je izjavila kako se Rusija uplela u predsjedničke izbore održane 2020-te godine, koje je ona izgubila od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, kojega već podosta dugo i iz samog HDZ-a nazivaju proruski orijentiranim političarem, ponajviše zbog njegovih izjava na temu rata u Ukrajini, zemlji koju je i bivša predsjednica nedavno posjetila, čime se pohvalila fotografijama objavljenim na društvenim mrežama.
I u HDZ-u iznenađeni
U stranci kojoj je Grabar-Kitarović nekoć pripadala dio sugovornika smatra kako je njena izjava motivirana željom da se vrati na političku scenu.
Sponzorirani članak
Najava: Prvi Božićni turnir stokilaša 2025. u Širokom Brijegu
”Ona se u HDZ još nije vratila, ali njena politička karijera može se razviti u nekoliko smjerova- može se ponovno kao nezavisna kandidatkinja pokušati kandidirati za predsjednicu, može pokušati vratiti se u HDZ i u stranci pokušati preuzeti vodeću poziciju, ili može osnovati svoju stranku i na taj se način okušati u politici”, kaže naš sugovornik iz HDZ-a te dodaje da Grabar-Kitarović svojim istupima bez obzira na medijski dojam šalje poruku da svojom pozicijom u Međunarodnom olimpijskom odboru ipak nije potpuno zadovoljna.
”Moguće je da Grabar-Kitarović ovime nastoji graditi i vlastitu kampanju za glavnu tajnicu NATO-a”, smatra naš sugovornik pa podsjeća da se i premijera Andreja Plenkovića spominjalo kao jednoga od kandidata na tu funkciju. Isto se tako i u vladajućim redovima primjećuje da Grabar-Kitarović u posljednje vrijeme često boravi u Ukrajini, a neki smatraju da je i to politički motivirano te da se na taj način nastoji ograditi od ruskog predsjednika Putina s kojim je nekoć imala gotovo idilične odnose, što se i jest čak i u svjetskim medijima problematiziralo kada se govorilo o njenim izgledima za poziciju glavne tajnice NATO-a.
”Grabar-Kitarović je i u svojim medijskim istupima isticala da je ne zanima domaća politika pa je moguće da ona ovim istupom pretendira na poziciju u nekoj međunarodnoj organizaciji, ali na što god ciljala ova posljednja izjava joj nije bila potrebna. Sjetite se njene kampanje i gafova koje je nizala, pa kakvi Rusi, nisu joj Rusi podmetali izjave koje su se ismijavale po društvenim mrežama”, kaže naš sugovornik te napominje da su u vrijeme predsjedničkih izbora Rusi bili u sasvim korektnim odnosima s Grabar-Kitarović te da stoga nisu imali motiva dovoditi u pitanje njenu poziciju na čelu države.
”Ona u svojim istupima spominje LNG terminal na Krku kojem se Putin doista na jedan način jest protivio, ali Grabar-Kitarović s time nije imala ništa to je bio Vladin projekt, a ona je izbore izgubila radi toga što je imala promašenu kampanju”, smatra naš sugovornik.
Azimov demantira Grabar-Kitarović
Svoja stajališta o izjavama bivše predsjednice za RTL danas iznio je i nekadašnji ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov koji je naglasio kako se oni nikada ne miješaju u unutarnje poslove te da je njima sasvim svejedno tko će pobijediti.
”Od samog početka kada sam došao u Hrvatsku uspostavio sam izvrsne prijateljske odnose s Grabar-Kitarović i njezinim asistentima- Matom Granićem i Dariom Mihelinom. Ona je 2017. otišla u Moskvu. O onome što je Kolinda učinila za naše odnose mogu reći samo prijateljske riječi. Divim joj se. Bio sam s njom u dobrim odnosima i nakon što je već izašla iz politike, ali mislim da će Grabar-Kitarović prije ili kasnije zauzeti vrlo važnu ulogu u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske”, poručio je ruski diplomat laskajući bivšoj predsjednici opisujući je kao talentiranu i sposobnu osobu s izvrsnim vještinama.
Tijekom gostovanja u spomenutom podcastu Grabar-Kitarović spominjala je navodne ruske hibridne akcije koje su pridonijele rezultatu predsjedničkih izbora, iz čega proizlazi da je aktualni predsjednik Zoran Milanović postao predsjednik zbog utjecaja Moskve, što su s obzirom na nepostojanje konkretnih dokaza u najmanju ruku vrlo ozbiljne optužbe koje su podložne istragama, ali u Hrvatskoj na takvo što ozbiljnijih reakcija nema što je također zabrinjavajuće. Ako su doista Rusi pomogli Milanoviću da se domogne predsjedničke pozicije u Hrvatskoj koja je članica NATO-a i Europske unije tada ovdje govorimo o problematici globalnih razmjera što je po svemu sudeći osvijestila i Grabar-Kitarović koja je u naknadnom istupu za N1 nastojala neutralizirati svoje riječi.
“Vidim da su se naši mediji uhvatili tog jednog dijela u podcastu koji sam spomenula gotovo usputno. Slažem se, iznimno važna tema o kojoj treba ozbiljno razgovarati jer kod nas još nije razvijena svijest o takvoj vrsti upliva. No trenutno nisam u poziciji jer sam pretrpana pripremama za sljedeći tjedan u New Yorku, gdje imam nekoliko važnih konferencija kao supredsjedateljica GPMB-a”, navela je bivša predsjednica koja od odlaska iz politike nikada nije ni pokušala načeti ovu temu i o njoj javno govoriti, iako se o njoj govorilo i u Financial Timesu koji je objavio članak o Fortenovoj u kojem progovaraju o tadašnjoj predsjednici Grabar-Kitarović i ruskom predsjedniku Putinu koji su vodili pregovore o propasti Agrokora.
Istini za volju, i neki strani mediji bavili su se predsjednikom Milanovićem pa je The Guardian početkom godine pisao kako Milanović zauzima stav protiv EU te da je svoju politiku uskladio s onom mađarskog premijera Orbana i secionističkog šefa BIH Srba Milorada Dodika. Slično je o Milanoviću izvještavao i Associated Press u kojem se navodilo da se hrvatski predsjednik okrenuo populističkom nacionalizmu jer je kritizirao politiku Zapada prema Rusiji, ali i prema Balkanu.
Treba znati da je Milanović u više navrata demantirao teze o tome da je proruski političar, ali isto tako treba reći kako niti nije posve jasno koji bi strateški interes Rusi imali u tome da se zauzimaju za bilo kojeg kandidata na predsjedničkim izborima, kada predsjednik u Hrvatskoj ionako nema neku značajniju ulogu.
Zanimljivo stajalište na ovu temu u razgovoru za Direktno.hr iznio je pak stručnjak za obranu i sigurnost Nikola Brzica koji je podsjetio da je i predsjedničin suprug Jakov Kitarović u trenutku izbora radio za tvrtku koja plasira najveći dio svojih proizvoda na rusko tržište te i danas posluje u Rusiji.
Borak.tv
