Turistička sezona je na svom vrhuncu, pokazuju to i kolone vozila na autocestama. Nema dana da na društvenim mrežama i portalima netko ne komentira cijene hrane ili smještaja na Jadranu. Uspoređujemo se s drugim zemljama i prošlom godinom. Primjera ima svakakvih, ali jedno je sigurno unatoč visokoj inflaciji u cijeloj Hrvatskoj, cijene su na moru, često i neopravdano, skočile još i više.
O cijenama u ugostiteljstvu u središnjem dnevniku HRT-a govorio je i potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, Hrvoje Mergan.
Brojni strani mediji itekako pišu o poskupljenjima u hrvatskom turizmu, naravno, i o cijenama ugostiteljskih usluga, Mergan je komentirao je li moguće da smo postali preskupi i za bogatije turiste.
– Možda i nismo jer popunjenost top destinacija u Hrvatskoj to opovrgava. Mi smo trenutno puni. Hrvatska u količinskom dijelu ne može ići tako puno ka većoj količini gostiju. Moramo prihvatiti kvalitativni turizam. To dokazujemo izgradnjom hotela od pet zvjezdica i porastom restorana visoke kvalitete, objasnio je.
Rekao je kako se domaći turisti moraju naviknuti na više cijene.
– Kvaliteta nije skupa, gost uvijek voli platiti kvalitetu. Domaći gost mora biti svjestan da u špici sezone na atraktivnoj lokaciji mora platiti nešto skuplje, ustvrdio je.
Rast ulaznih troškova, poskupljenja
Mergan je ustvrdio kako je sezona gotovo ista kao i prošlogodišnja.
– Popunjenost je na lanjskoj razini, ako izuzmemo ovaj dio sedmog mjeseca kada je bio pad radi kišnih dana. Na današnji dan, kapaciteti su apsolutno popunjeni. Goste koji imamo, oni su zahtjevniji, oni traže kvalitetu, autohtonost namirnice i doživljaj, rekao je.
Poručio je kako je Hrvatska kao destinacija poskupila za 17%, a da su plaće rasle za 20%.
– Ukupna statistika kaže da smo mi poskupili 17%. Morate znati da smo podigli plaće 20%, a toliko su porasla i davanja na plaće. Trgovina je ta koja uvelike generira cijene konačnog proizvoda. Mi zadnji generiramo cijene. Današnji moderni restoran živi od dnevne svježe namirnice, kazao je.
– Mi ne možemo akumulirati robu 6 mjeseci unaprijed. Mi smo svakodnevno u doticaju s trgovinom i samim time formiramo konačnu cijenu, objasnio je.
Atraktivna lokacija košta
Potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore ustvrdio je kako je lokacija izuzetno bitna. Rekao je kako o njoj ovise “ulazni troškovi”.
– Lokacija, što je atraktivnija, to je skuplja. Cijena mora biti veća. Jedan moj kolega koji ima restoran na Ižu i ja koji imam u Kostreni, naši ulazni troškovi nisu jednaki. Od dobave namirnica, radne snage do ostale infrastrukture koju koristimo. Lokacija je izuzetno bitna, kazao je.
Pozvao je na pretvaranje Hrvatske u destinaciju cjelogodišnjeg turizma.
– Obzirom na strukturu gostiju imamo izuzetno advekvatnu ponudu. Hrvatska je destinacija top 10 svjetskih destinacija po ljepoti. Toga moramo biti svjesni. Moramo raditi na podizanju kvalitete naše usluge. Moramo težiti da imamo turizam 365 dana i samim time ćemo biti prepoznati i tu kvalitetu će netko platiti, dodao je.
Ovoga ljeta, više nego ikada prije, turisti dobro pregledaju cjenike prije nego uđu u restoran i naruče hranu. Da su cijene jako porasle, primjećuju u Šibeniku, i strani i domaći gosti.
– Ne pijemo alkohol ni jedan ni drugi, ali vidimo da su kave poskupile, i to možda nekih 50 posto, to je puno u odnosu na lani. I smještaj je poskupio, za HTV Dnevnik rekla je prolaznica.
– Ako usporedimo cijene u odnosu na prije, čini mi se da su oko 30 posto porasle, ali porasle su puno i u Njemačkoj. Najviše primjećujem da je poskupila hrana i vožnja taksijem, kazao je prolaznik.
Kakav turizam želimo?
Porasle su i plaće i svi ulazni troškovi, objašnjavaju ugostitelji. Strancima su u njihovim zemljama cijene porasle i više nego u Hrvatskoj. Moramo se odlučiti kakav turizam i goste želimo, kaže Joso Smolić.
– Mi pričamo o turizmu, a pričamo o cijenama i našim domaćim ljudima. Ambijent, destinacija, gdje dolaze i borave turisti, strani gosti, nije pristupačan našoj plaći, našeg čovjeka, u jednom dijelu, ali je on i namijenjen mahom za dolazak gostiju i turista iz inozemnih država, objasnio je Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore za turizam i ugostiteljstvo.
U Splitu, kao i drugdje, velike su razlike cijena po restoranima, ali i po kategorijama gostiju. No svi su dobro informirani i uspoređuju cijene.
– U velikim gradovima poput Splita i Dubrovnika, hrana je skuplja nego u manjim mjestima, dok su primjerice suveniri ovdje jeftiniji nego drugdje, zaključila je turistica.
– Ako usporedim s cijenama u mojoj zemlji, a ja sam iz Estonije, ovdje je mnogo jeftinije, rekao je turist.
Pad prometa
Pad prometa je vidljiv, a rast cijena mogao bi se hrvatskom turizmu obiti o glavu iduće godine, kaže Nevena Tomaš Čikeš.
– Mislim da smo mi sami sebi “pucali u nogu”, definitivno da, i ne samo što smo mi poskupili cijene, neki onoliko koliko su morali, a neki i preko mjere nego li je trebalo, ali je činjenica da gost jednostavno dogodine jednostavno neće doći, objasnila je Nevena Tomaš Čikeš, direktorica hotela, restorana i kavane.
Ova je godina po mnogo čemu različita od dosadašnjih. Opći rast cijena, kaže Tomaš-Čikeš, najviše pogađa domaće ljude.
– Mi smo najskuplji za našega čovjeka, preskupi za živjeti ovdje, a gost koji je došao uživati, on će već ako je već došao on će i potrošit negdje. A mi ćemo ostati ti koji ćemo morati platit 3 i pol eura kilogram mrkve, 8 eura kilogram breskve, kazala je Tomaš Čikeš.
Svatko će kao i uvijek turizam sagledavati i zbrajati iz svog kuta. I imati mišljenje baš o svemu, od cijene i kvalitete, do rezultata i strategije.
